Izvor vijesti

Prijedlog odluke o usvajanju Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” kojim se propisuje njegovo usvajanje za period od 10 godina s ciljem razvoja, uređenja, korištenja i očuvanja prirodnih vrijednosti tog područja u Šipovu našao se pred narodnim poslanicima prošle sedmice. Usvojen je po skraćenom postupku na protekloj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske. Po mnogo čemu neobična i neuobičajena inicijativa usvojena je bez glasova protiv, piše gerila.info.

Ovako je portal Gerila pisao u martu ove godine o slučaju Zoning plana kojim se i zvanično ozakonila izgradnja male hidroelektrane na rijeci Janj, u mjestu poznatom kao Janjske otoke.

Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu za portal Gerila kaže da će ovakav projekat nesumnjivo dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog posebnog područja.

“Ono što Janjske otoke čini posebnim je raznovrsnost staništa i reljefa na tako malom prostoru. Ovakvi uslovi su rezultirali bogatstvom u biljnom i životinjskom svijetu. Izvori rijeka Janj i Plive, njihovi vodopadi i brzaci, kao i najpoznatiji lokalitet Janjske otoke oduševljavaju svojom ljepotom i posebnošću. Kroz sferu svog djelovanja Centar je u više navrata skretao pažnju nadležnih i javnosti na prirodne vrijednosti kojima će biti nanesena ogromna šteta usvajanjem Zoning plana i njegove naknadne realizacije, što može u konačnici dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog posebnog područja”, ističe Ivanićeva.

Sve je počelo 2006. godine u januaru mjesecu, u jednom od posljednjih dana Vlade RS u tehničkom mandatu premijera Pere Bukejlovića. U tom mjesecu je potpisano čak 106 koncesija za izgradnju i korištenje mini hidrocentrala, što nam je potvrđeno i u Komisiji za koncesije Republike Srpske. Mimo ovog datuma dodijeljeno je tek 38 takvih koncesija. Trenutno je aktivno 103 koncesije, dok je do momenta konstituisanja Komisije za koncesije RS do danas raskinut 41 ugovor za izgradnju i korištenje mHE i pokazalo se da je veliki broj koncesionih ugovora u RS godinama u zastoju, kao i da značajan broj koncesionara nema novca za investiranje, a da one mHE koje su izgrađene zapošljavaju mali broj ljudi, a najčešće nijednog radnika. Tako je aprilu 2019. godine raskinuto čak sedam koncesija za izgradnju mHE od strane Vlade RS. Glavni problemi kod izgradnje mHE su imovinsko-pravni odnosi, promjena predviđene snage elektrana, ali i finansijski problemi.

U RS izdavanje koncesija za mHE je regulisano Zakonom o koncesijama (Sl. glasnik Republike Srpske broj 59/13 i 16/18), Dokumentom o politici dodjele koncesija i raznim pravilnicima. Pored zainteresovanih koncesionara u čitavom procesu izdavanja koncesija učestvuju Vlada RS, nadležno ministarstvo, Komisija za koncesije RS i lokalne zajednice na čijoj teritoriji se izdaje koncesija za mHE.

“Zakonsko rješenje kojim je omogućeno prenošenje i ustupanje ugovora o koncesiji i promjena vlasničke strukture koncesionara otvorilo je mogućnost za nebrojene špekulacije sa koncesijama za mHE, tako da je dobar dio ovih koncesija dodijeljen licima čija namjera nikada i nije bila da se bave proizvodnjom električne energije, nego su u čitav proces ušli sa namjerom da u nekoj fazi procesa ostvare zaradu prodajom koncesije”, navodi se u Analizi ekonomske opravdanosti koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane na teritoriji Bosne i Hercegovine autora Damira Miljevića iz jula 2018. godine.

Narodna Skupština RS je na sjednici održanoj 2. marta 2016. godine donijela odluku o izradi zoning plana područja posebne namjene „Janjske Otoke“ po skraćenom postupku. Inicijativa je došla od strane Opštine Šipovo i, zanimljivo, firme Hidrovat d.o.o. iz Mrkonjić grada, tačnije mjesta Bjelajci, koja je finasirala čitav projekat. Firma „Hidrovat“ se bavi izgradnjom minihidrocentrala, i, potom, sa opštinom Šipovo ulazi u projekat finasiranja Zoning plana koji treba da zaštiti prirodu u okolini „Janjskih otoka“ a (slučajno) predviđa i gradnju mHE na rijeci Janj.

Ma koliko se trudili naći tačnu adresu navedene firme, to nam nije polazilo za rukom, sve dok nismo saznali ko su vlasnici i osnivači firme „Hidrovat“. Osnivač „Hidrovata“ su firme „Royal Prima“ d.o.o. Mrkonjić grad i „GLA HOLDING“ iz Austrije. „Royal Prima“ je u Mrkonjić gradu poznata kao kafić i pečenjara koja se nalazi u Bjelajcima u neposrednoj blizini firme „R-S Silikon“ koja je 2017. godine prijavljena Evropskoj komisiji zbog dampinga cijena.

Ostaje pitanje kako firma koja se bavi ugostiteljstvom ima dodirnih tačaka za izgradnjom hidrocentrala. Ipak, kao daleko iskusniji partner u ovoj priči se pojavljuje kompanija „GLA HOLDING“ iz Beča, koja, ruku na srce, ima iskustva sa građenjem hidrocentrala. Ali, ne i na teritoriji matične države ili na teritoriji zemalja Evropske unije, zapadno od Hrvatske. Firma je osnovana 2003. godine u Austriji, svega dvije godine prije dodjeljivanja više od 100 koncesija u Republici Srpskoj, a u vremenu najveće ekspanzije zagovaranja izgradnje mini hidrocentrala u državama Jugoistočne Evrope, gdje su odluke o dodjelama dodjeljivane naprečac i bez dodatnog informisanja javnosti. Stoga danas imamo situaciju u kojoj vidimo učestali građanski aktivizam u vidu borbe lokalnog stanovništva širom bivše Jugoslavije protiv nove pošasti koja hara ovim krajevima (Stara planina, Doljanka, Kruščica, Pliva, Lašva,…).

Osnivač firme „GLA HOLDING“ je izvjesni Vladimir Vuković. „GLA HOLDING“ nije jedina Vukovićeva firma koja se bavi izgradnjom mHE. U Hrvatskoj radi i firma „Odeta“ iz Karlovca, koja je, između ostalog, pravila mHE na rijeci Mrežnici u Mrzlom Polju u Hrvatskoj. Zanimljivo, u vlasništvu firme „GLA HOLDING“ je i firma „EL-EN SOLUTIONS“ iz Laktaša, tačnije naselja Trn, čija je osnovna djelatnost međunarodna trgovina električnom energijom.

Ekonomista Zoran Pavlović za portal Gerila.info kaže da je situacija sa obnovljivim izvorima energije savim ispravan sa naučne, ekonomske i ekološke strane, jedino što to ne veži za Bosnu i Hercegovinu.

„BiH je bogata vodotokovima i nije iskoristila ni trećinu vodotokova velikih rijeka, a finansira i subevncioniše na neki način uništavanje prirodne okoline na vodotokovima koju su vrlo mali i koji su dio turističke ponude koju ova zemlja može da pruži. U razvijenim zemljama Zapadne Evrope praktično je zabranjeno pretvaranje prirodnih malih vodotokova u izvorišta električne energije koja se proizvodi u mini hidrocentralama, jer se narušava ekološki svijet u tim područjima“, ističe Pavlović.

„Janjske otoke su najnoviji primjer te negativne politike, a znamo koliko je to mjesto jedinstveno u regiji i svijetu. Nevjerovatno je da su u jednoj godini, tačnije jednom mjesecu, date tolike koncesije koje nisu povučene, jer dobar dio koncesionara nisu našli partnere, a sami nisu bili za to sposobni, već su računali da će po dobijanju koncesije moći naći investitora kome će to preprodati i kao mogućnost da sa njima uđu u neki poslovni odnos“, objašnjava Pavlović.

Na zvaničnoj internet prezentaciji „GLA HOLDING“ stoji da je u pitanju firma „čiji je glavni fokus razvoj obnovljive energije u jugoistočnoj Evropi“, kao i da je „GLA HOLDING“ „uspostavio atraktivan portfelj ulaganja u tri glavne tehnologije obnovljivih izvora energije: biopolna, solarna i hidroenergetska“.

„GLA HOLDING“ radi u „trusnim“ podnebljima Srbije, BiH, Hrvatske, Srbije, Rumunije i Makedonije.

Iako smo postavili pitanja ovoj kompaniji, odgvore ipak nismo dobili. Jedno od pitanja je bilo i „kada su posljednji put dobili dozvolu za izgradnju mHE na teritoriji Zapadne Evrope i konkretno Austrije“, kao i „da li bi Austrija dozvolila hradnju mHE na lokaciji npr. Halštata, koji je možda najbolji pandam Janjskim otokama u BiH“.

Iz Centra za zaštitu životne sredine naglašavaju da su „prema istraživanjima kolega iz mreže organizacije CEE Bankwatch Network od 2005. godine, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Grupa Svjetske banke odobrile kredite i garancije u ukupnom iznosu od 727 miliona evra za oko 82 hidroelektrane“.

„Ovo uključuje 37 projekata u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi i Natura 2000 područja ili međunarodno priznate oblasti visoke vrijednosti biodiverziteta kao što su značajna područja za ptice. Najaktivnije komercijalne banke su austrijska Erste & Steiermärkische Bank i italijanska Unicredit Grupa“, naglašava Jelena Ivanić iz Centra za zaštitu životne sredine.

Vlasnik druge firme, „Royal Prima“, Slobodan Pejić ipak je pristao da govori za Gerila.info. U Zoning planu ne vidi ništa sporno jer se „planirana mHE treba nalaziti ispod same lokacije sela Janjske otoke, kod starog mosta i time se ne narušava taj dio ovog prirodnog rezervata“.

„Planirana jačina proizvodnje buduće mHE „Janjske otoke“ je 3,2 MW i u pitanju je protočna hidrocentrala koja uglavnom ide kroz stijene i kamen“, naglašava Pejić.

Da ipak nije tako, tvrdi Nenad Bužanin, predsjednik Ekološko-promotivnog udruženja “Eko-zona Šipovo” koji je pred poslanicima NSRS prije spornog glasanja o Zoning planu održao govor o štetnosti ovakvog projekta.

“Usvajanje ovakvog dokumenta sa strane najvišeg zakonodavnog tijela prije svega označava pokazivanje totalnog nepoštovanja samog sebe, urušavanje kredibiliteta i opstanka administrativne jedinice, odnosno entiteta u kojem živimo, kao i kršenje Zakona o zaštiti prirode čl. 61, stav 5, Izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. (str. 273, zabrana izgradnje mHE na rijeci Janj)“, kategoričan je Bužanin.

Naglašava da posebno nije dozvoljeno na tim prostorima potencijalnih zaštita graditi derivacione objekte kojima se na dijelovima toka radikalno mijenjaju vodni režimi.

“Zakon o uređenju prostora i građenju sa vezanim Pravilnikom, između ostalog, obavezuje da Dokument prostornog uređenja nižeg reda, odnosno užeg područja, tj. Zoning plan, mora biti usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda, a to je Prostorni plan“, objašnjava Bužanin za Gerila.info.

Goran Dimitrić iz banjalučkog “Urbis centra”, koji se bavio izradom plana, rekao je u završnoj riječi u NSRS o ovom prijedlogu odluke da su sa predstavnicima Eko zone Šipovo, koji zagovaraju odgađanje usvajanja ovog planskog dokumenta, imali dobru saradnju i da nije bilo primjedbi prilikom izrade zoning plana. Gorana Dimitrića, kao i Urbis centar, kontaktirali smo da nam daju pojedinosti oko izrade Zoning plana, međutim telefonski smo dobili odgovor da “iz firme Urbis centar ne žele da komentarišu niti daju izjave vezano za Zoning plan”.

Nenad Bužanin je posebno izrazio sumnju da je kod dokumentacije koja je bila potrebna nosiocu izrade (Urbis centar) dobijena sva potrebna dokumentacija.

“Nerealno i apsolutno nevjerovatno djeluje mogućnost da je resorno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu moglo dati pozitivno mišljenje na prijedlog planskog rješenja koje direktno derogira i ignoriše važeće regule iz njihove vlastite oblasti. Bilo bi interesantno vidjeti taj dokument saglasnosti”, izražava sumnju Bužanin.

Odgovor od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da li su izdali pozitivno mišljenje na prijedlog planskog rješenja za Zoning plan do danas nismo dobili. Sa druge strane, Ministarsrvo za prostorno uređenje, građevinarsvo i ekologiju nam je dostavilo informaciju da je “Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske dalo pozitivno mišljenje na prijedlog “Zoning plan područja posebne namjene Janjske otoke”. Iz Ministarstva koje vodi Srebrenka Golić, na naš upit kako je uopšte dozvoljeno firmi koja se bavi izgradnjom mini hidrocentrala da plaća izradu projekta koji će “štititi to područje od devastacije i bespravne gradnje”, odgovoreno nam je da u tom činu nema ništa sporno.

“Inicijator za izradu Zoning plana bila je opština Šipovo, čiji je interes da se stvori planski osnov za optimalan način korištenja ovog prostora, uz zaštitu postojećih prirodnih vrijednosti. Firma koju vi navodite, finansirala je izradu planske dokumentacije, a što je u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju, u kojem se navodi da izradu planske dokumentacije mogu finansirati i treća lica. Ova firma posjeduje koncesiju iz 2006. godine, dodijeljenu za izgradnju mHE u okviru predmetnog područja. Dodijeljena koncesija je samo jedan od niza elemenata i uslova vrednovanih u postupku izrade plana”, odgovoreno nam je iz PR službe Ministarsrva za prostorno uređenje, građevinarsvo i ekologiju.

Mišo Đukić, bloger iz Šipova, za Gerila.info kaže da u Šipovu, kao i u ostalim gradovima Srpske, vlada apatija, stoga i ne čudi slaba reakcija domaćeg stanovništva na najave izgradnje čak 11 mHE na rijekama Pliva i Janj.

“Imam problem da objasnim čak i svojoj okolini, da mHE nikom neće donijeti dobro. Dobar dio stanovnika Šipova je ubijeđen da će izgradnjom mHE doći do povećanja zapošljavanja domaćeg stanovništva. Ne znaju da jednu, pa čak i više centrala, u vremenu potpune automatizacije može da nadgleda jedan čovjek prijavljen na pola radnog vremena”, kaže Đukić za naš portal.

Najbolji primjer kakav će epilog dobiti saga oko Janjskih otoka ne trebate da tražite daleko. Mini hidroelektrana “Glavica”, u neposrednoj blizini Janjskih otoka, na rijeci Plivi, svjedoči o elementarnom nepoštovanju prirode i njenom uništavanju zarad ličnog interesa, o čemu je Gerila već pisala. Mini hidroelektrana “Glavica” trenutno nije u pogonu jer je više puta mijenjala snagu proizvodnje. Pitanje je da li će na kraju i početi sa radom, ali to više nije ni bitno jer je šteta već načinjena, a tok rijeke Plive, koji je bio svjetski poznat po mušičarenju i fly fishingu, nepovratno je uništen.

Mario Crnković iz NVO “Green team” iz Novog Grada ističe da su mHE najapsurdniji primjer odnosa prema životnoj sredini.

“Pod plaštom obnovljivih izvora energije, imamo sisteme koji dio rijeke/rječice doslovno guraju u cijev, nanoseći nepopravljivu štetu. Kao udruženje čiji članovi žive na Uni i pored rijeke Une (u isčekivanju da pomenuta postane Park prirode), u potpunosti se solidarišemo sa građanima koji se protive izgradnji mHE. Nama treba očuvanje rijeka, a ne njihova eksploatacija na neadekvatne načine. Rijeke koje imamo u narednom periodu biće značajno vrijedniji resurs nego nafta oko koje se danas okreće svijet. Dok god ne budemo svjesni, kakvo bogatstvo oduzimamo od generacija koje će tek doći, teško da će oni živjeti kvalitetnije od nas”, ističe Crnković.

“To što su oni uradili proizvodi struju koju prodaje čovjek u Beču, nema nijednog zaposlenog, mi plaćamo tu struju koju on isporučuje Elektroprivredi (kroz poseban dodatak za naknadu za obnovljive izvore električne energije). Situacija je takva da mi uništavamo prirodu koju nam je bog dao, pare guramo u džep ljudi koji nisu ovdje, prihod od tog posla ne postoji za BiH i na kraju krajeva je to štetno za ekologiju i turizam ove zemlje”, skeptičan je Zoran Pavlović.

Koliki je doprinos mHE ukupnoj proizvodnji električne energije u BiH jasno se vidi iz analize Državne regulatorne agencije za električnu energiju – DERK.

Čitavih 2,32 %!?

Pri tome treba imati u vidu i činjenicu da u ukupnoj proizvodnji električne energije iz sistema podsticaja u BiH na mHE otpada čak 92,65 %, a posebno negodovanje od strane organizacija koje se bave zaštitom prirode je izazvala odluka Vlade RS da u martu ove godine ukine podsticaje na najčistiji način proizvodnje električne energije – vjetroelektrane.

“Centar za životnu sredinu je reagovao Žalbom prema Energetskoj zajednici zbog činjenice da Republika Srpska nema ni jednu vjetroelektranu, a u martu ove godine na snagu je stupio novi Zakon o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije kojim su zaustavljene feed-in tarife ili premije za vjetroelektrane. Ovakav potez Republike Srpske da ukine podsticaje za vjetroelektrane ostavio je hidroenergiju, tj. male hidroelektrane kao jedini obnovljivi izvor energije koji ima značajnu podršku u ovom entitetu, uprkos njihovom malom doprinosu ukupnoj proizvodnji električne energije i ogromnoj šteti koju nanose prirodi, ekonomiji i lokalnim zajednicama”, objašnjava za naš portal Jelena Ivanić.

Iza svega ovoga stoji privatni interes određenih krugova moćnih ljudi u Srpskoj i BiH, naglašava ekonomista Zoran Pavlović.

“Ja se čudim zašto resorno ministartvo nije ukinulo sve dozvole za koncesije koje do sada nisu realizovane. Međutim, to je definitivno odluka koja se odlaže i ne stavlja na tapet, ni u NSRS jer se iza tih koncesija nalaze ljudi koji od tih koncesija treba da imaju korist, a sami za taj posao nisu sposobni ni finansijski, ni znanjem”, kategoričan je Pavlović.

“Uspostavljeni sistem koncesionih naknada i podsticaja za mHE u BiH nema ekonomsku opravdanost i sa stanovišta društva je štetan, jer na godišnjem nivou pravi direktan društveni i finansijski gubitak od preko četiri miliona KM”, upozoravaju iz Centra za zaštitu životne sredine.

I dalje nepoznanica ostaje zašto se prošle godine Republika Srpska odrekla u svoju štetu dijela koncesionih naknada za mHE, a i dalje nastavlja da podržava izgradnju mHE.

Isto pitanje postavlja i Nenad Bužanin.

“Mogu da pretpostavim, ali ne mogu da nagađam, to pitanje trebate postaviti predlagaču Izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, nadležnom Ministarstvu energetike i rudarstva, u kojem bi trebalo da znaju odgovor zašto su umanjili koncesione naknade, gdje je i kako se mjeri taj interes Republike Srpske. Možda imaju bolja saznanja, nego običan narod, koji nije dovoljno upućen da kroz naknadu za obnovljive izvore energije (OIE), koju plaća uz svaki račun za struju u iznosu od 0,0075 KM/kWh, bez PDV-a (u 2018. godini bilo je za 45% manje: 0,0052 KM/kWh) plaća struju koju proizvede koncesionar u svojoj mHE, i to za bezmalo 195% više nego naše diskriminisane komšije i zemljaci u Federaciji BiH (u 2019. godini u FBiH plaćaju: 0,002555 KM/kWh, bez PDV-a), u istoj Federaciji BiH sa kojom dijelimo novac, pasoš, tablice, košarkašku reprezentaciju… ako već ne dijelimo isti iznos troškova za OIE”, ističe Bužanin.

Na pitanja koja smo poslali Ministarstvu energetike i rudarstva u Vladi RS do danas nismo dobili odgovore.

Janjske otoke, onakve kakve ih poznajemo, uskoro će promijeniti svoj izgled. Dva najveća vodopada (kod Sokoline i pod bukvom) biće totalno uništeni. Po riječima naših sagovornika, van cijevi kroz koju će teći voda za pokretanje mHE, biće i manje od 10% ukupnog kapaciteta rijeke Janj. Na primjeru rijeke Plive i mHE “Glavica” vidjeli smo kako to izgleda.

Kraj ovog teksta možda nije ni potrebno napisati, jer slika govori više od hiljadu riječi.

U ovom slučaju možda i više od toga.


Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT(Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva).

Vijest Zoning plan “Janjske otoke” – plan o zaštiti prirode koji to nije se prvi put pojavila na sljedećem linku: Fokus.ba.

SHARE